2016-05-25 15:48:29

CRTICE IZ PRIRODE: O perunikama iz našega vrta!

Na satu biologije učili smo o kritosjemenjačama. Najviše mi se svidjela perunika. Vjerojatno zbog svojih prekrasnih boja. Perunika, odnosno iris, pripada rodu biljaka iz razreda jednosupnica koja pak, uključujući rodove gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus), pripada porodici Iridaceae. Vrijeme cvatnje je od svibnja do srpnja.

Iz valjkastog, puzavog i trajnog podanka rastu uski, uspravni i sabljasti listovi. Cvjetna stabljika naraste i do 1.50 m visoko i obično ima dva do tri cvijeta na krajevima cvjetne stabljike. Cvjetovi se sastoje od šest, u dva reda poredanih, cvjetnih listova od kojih je vanjski svinut, a unutarnji uspravan. Cvjetni listovi su najčešće plave boje, pri dnu sa žutim ili bjelkastim mrljama i prevučeni ljubičastim žilicama.

Pojedine vrste perunika upotrebljavaju se i u farmaciji te pri izradi parfema. U ljekovite svrhe iskorištava se uglavnom podanak (rhizoma iridis), koji se iskopava u listopadu. Katkada se iskorištavaju i listovi u svježem stanju, jer se u suhom ne mogu upotrebljavati. Podanak sadrži eterično ulje, veće količine smole, tanine i glikozid iridin. U svojoj pradomovini, Americi, podanak perunike od prastarih su vremena koristili Indijanci kao najbolje sredstvo protiv vodene bolesti.

Florentinska perunika (Iris florentina) naziva se i bijeli kmin, perunika mirisna, pitomi kmin, bijela perunika. Podanak ove perunike naziva se korijen ljubice, jer u osušenom stanju miriše na ljubicu. Upotrebljava se u proizvodnji parfema, dodaje se pastama i tekućinama za zube.

U našoj zemlji uzgajaju se i hrvatske endemične i rijetke vrste toga roda.,a osim hrvatske perunike (Iris croatica) uzgaja se i blijeda perunika (Iris pseudopallida) i jadranska perunika (Iris adriatica).

Hrvatska perunika endemična je vrsta u Hrvatskoj. Tipično razvijeni oblici hrvatske perunike pojavljuju se u svijetlim šumama hrasta medunca i crnoga graba. Za stanište bira dolomitne i vapnenačke obronke brdskih područja kontinentalne Hrvatske. Zauzima jugozapadni dio panonsko-pontskog areala koji je značajan po reliktnoj flori i vegetaciji. Najpoznatija su nalazišta Medvednica, Strahinčica, Samoborsko gorje i Ogulinsko polje.

Perunike, naravno, krase i naše školsko dvorište, a u njihovoj ljepoti možete uživati pored jezerca i u povrtnjaku!

Ana Marija Jeličić, 7. a


Osnovna škola Dugo Selo